FLASHmob cro

Misterij koji nas je mučio ovog ljeta - SMS dogovor, i eto male gomilice na javnom mjestu koja radi nered, igra se filma ili dadaističkih performansa, čim trepenete njih nema - konačno dobiva prve obrise.

Kulturno, sociološko te patološko značenje ovog masovnog okupljanja je još uvijek teško odrediti, no to nipošto ne znači da internet stručnjaci ne mogu napisati neku fenomenološku knjižicu o tome. Npr. Howard Rheingold iz Kalifornije, koji trenutno na sva zvona reklamira svoju knjigu "Smart Mobs: The Next Social Revolution", a koja bi vas trebala podučiti tome kako moderne komunikacijske tehnike mogu doprinijeti emancipaciji masa. Još uvijek ništa ne kužite? Pročitajte ovaj intervju.

'Flash-Mobs' - najspektakularniji fenomen umreženog društva. Kriju li se iza svega toga neke ozbiljnije dimenzije?
Kao prvo, ljudi su konačno otkrili kako mogu koristiti internet i mobitele da bi ogranizirali akcije u fizičkom svijetu. Kada predsjednički kandidat Howard Dean u SAD-u pokrene internet forum meetup.com, to nije ništa drugo nego Flash-Mob, koji umjesto umjetničke akcije na ulici ima političku na pameti. S duge strane, Flash-Mob je neka vrsta vlastite organizirane zabave. Umjesto da se zabavljate i plešete po nekim multinacionalnim pravilima, Flash-Mobersi si rade program sami.
Može li se ista tehnika upotrijebiti i za to da se manipulira ljudima prema x, y, političkim ili komercijalnim interesima?
Svakako! Pa to je jedan od razloga zašto sam nazvao svoju knjigu "Smart Mobs". No nipošto ne bismo smjeli zaboraviti da nema svaka grupa koja organizira kolaborativne akcije neki plemeniti cilj pred očima. Kriminalci, teroristi, totalitarne države, svi oni na ovaj način mogu povećati svoju moć.

Još neke promjene umreženog društva koje bi se mogle odraziti na kulturu i način života?
Ljudi koji nisu dosad profitirali od revolucije PC-ja i interneta konačno će dobiti priključak na mobilni internet. Cijene mikročipova će pasti, mobitela također, a udruživanje PC-ja, interneta i telefona će dovesti do prave IT revolucije. A budući da ćemo sve te uređaje moći nositi u džepu, kompjuterska komunikacija će kolonizirati čak i ona područja našeg života za koja nikada ne bismo ni sanjali da će biti pod utjecajem tehnike.

No problem je možda u tome da neće samo ljudi više znati o uređajima, već će i oni o nama. Postoji li opasnost da će nas jednoga dana mašine kontrolirati?
Pa one to već rade, ili...? Nove tehnologije omogućuju npr. državi da sazna o aktivnostima svojih građana više nego ikada. A to nužno vodi do toga da će i kriminalci ili spameri imati više podataka o vašem životu.

Izlaz iz svega toga?
Da bismo mogli kontrolirati taj nadzor, trebali bismo imati više utjecaja na dizajne aparata i naravno, puno strože zakone.